Zaštita životne sredine

Eko-privreda otvara 150.000 radnih mesta

06. Decembar. 2016.
Eko-privreda otvara 150.000 radnih mesta

Koliko će Srbiju koštati sve pripreme za ulazak u evropsku porodicu, teško je precizno izračunati, ali je sigurno da nas najveći problemi na tom putu, a ujedno i najveći trošak, očekuju u - ekologiji. Da bismo ispunili najosnovnije "zelene" zahteve iz Brisela, odakle nam često stižu kritike zbog decenijama nerešenih problema u zaštiti životne sredine, biće potrebno, prema procenama, bar 10,5 milijardi evra.

 
Ako, međutim, uradimo ono što smo se sa Briselom dogovorili realno se otvara mogućnost da se u zelenoj privredi naše zemlje (reciklaža, energetika, poljoprivreda i hrana, turizam, IT, inovacije...) otvori čak 150.000 novih radnih mesta.
 
Poglavlje 27, koje podrazumeva održivi razvoj i zaštitu životne sredine, a Evropa od nas očekuje ozbiljnu klimatsku akciju, jedno je od najskupljih u toku pregovora sa Evropskom unijom i zbog toga za Srbiju predstavlja veliki izazov. Najveći troškovi nas očekuju u sektoru voda, oko 5,6 milijardi evra, zatim kod upravljanja otpadom - 2,8 milijardi evra i industrijskog zagađenja i buke - 1,3 milijarde evra. Pomoć iz pretpristupnih fondova EU daleko je od potrebne i za period 2014-2020. iznosi ukupno 1,51 milijardu evra.
 
- Zahtevi iz tog poglavlja odnose se na klimatske promene, zaštitu voda i vazduha, upravljanje otpadom, zaštitu prirode, industrijsko zagađenje, hemikalije, buku, upravljanje rizicima i civilnu zaštitu - kaže Ivan Karić, iz Odbora za zaštitu životne sredine Skupštine Srbije i predsednik stranke Zeleni Srbije. - Smatramo da životna sredina mora da se izdvoji kao prioritet Vlade. U ovoj oblasti postoji najveća neusklađenost i zaostajanje za evropskim standardima, a vrlo brzo nas očekuju veliki infrastrukturni radovi.
 
Prema njegovim rečima, velike probleme imamo sa otpadom, jer u našoj zemlji postoji više od 4.000 neuređenih deponija, dok država zbog toga godišnje izgubi oko 100 miliona evra. I vodni resursi su u lošem stanju, sa neadekvatnom komunalnom infrastrukturom, a procenat tretiranja otpadnih voda je manji od 10 odsto.
 
- Moramo da shvatimo da privredni i ekonomski razvoj Srbije ne sme ići na štetu ekološke bezbednosti i zdravlja ljudi - kaže Karić. - Naši najveći ekološki problemi su industrijsko zagađenje, saobraćaj, otpad i otpadne vode, i nedovoljno istraženi efekti NATO bombardovanja po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Zakone ne menjamo kako bismo zadovoljili evropske zvaničnike. "Ekološki zakoni" se menjaju da bi Srbija postala bolje, lepše i bezbednije mesto za život.
 
Karić tvrdi da naša država u oblasti ekologije i dalje ima ozbiljne probleme sa kadrovskim i finansijskim kapacitetima i nedovoljnom koordinacijom lokalnog i nacionalnog nivoa. Posebne teškoće, kaže, imamo u sprovođenju i primeni legislative.
 
- Što pre moramo da ratifikujemo Sporazum iz Pariza i započnemo adaptaciju na klimatske promene uz sveobuhvatni energetski preobražaj - naglašava Karić. - Zeleni Srbije godinama unazad ističu da je neophodno osnivanje posebnog ministarstva koje bi se isključivo bavilo ekološkim problemima. Otvaranje "zelenih" radnih mesta značajno bi smanjilo nezaposlenost. Postoji realan prostor da se zaposli oko 150.000 građana u "zelenoj privredi". 
 
U NEKIM OBLASTIMA IMA POMAKA
POSLEDNjI izveštaj o napretku Srbije ka EU govori da smo postigli nešto viši nivo prilagođavanja u ovoj oblasti. Određeni manji napredak je postignut u usklađivanju politika i zakonodavstva. Pomaci postoje i u upravljanju otpadom, zaštiti prirode i klimatskim promenama.
 
RECIKLIRA SE MINIMALNO
PROCENE pokazuju da se u Srbiji reciklira svega 15 do 18 odsto otpada.
 
- U sadašnjim uslovima kapaciteti za reciklažu u Srbiji se povećavaju - ističu u Ministarstvu poljoprivrede i životne sredine. - U 2014. godini preuzeto je 102.672,5 tona ambalažnog otpada, na ponovno iskorišćenje. Najveći problem predstavljaju nesanitarne deponije i smetlišta. Prema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom, predviđeno je zatvaranje i rekultivacija postojećih smetlišta i izgradnja 29 regionalnih sanitarnih deponija, sa centrima za separaciju reciklabilnog otpada i transfer-stanicama. Do sada je izgrađeno 10 sanitarnih deponija.
 
DOZVOLE
 
U Srbiji su izdate 2.052 dozvole za upravljanje otpadom, od čega su 604 za upravljanje opasnim otpadom, a 1.110 za neopasan. Za tretman su izdate 672 dozvole, za sakupljanje otpada 1.136, skladištenje 803 i deponovanje otpada 33 dozvole.
 
Izvor: Novosti
Pogledajte još
Postrojenje za preradu otpadnih voda u mestu Donja Rača, započeto pre pet godina kao značajan ekološki projekat za ovu šumadijsku opštinu, zaraslo je u korov. Objekat je trebalo da bude završen 2012, ali je još na nivou grubih građevinskih radova.   Meštani Rače, u obraćanju...
Za vraćanje Planete ljudima i vraćanje čoveka Planeti
 Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otvorio je danas međunarodnu naučnu konferenciju „Vraćanje Planete ljudima i vraćanje čoveka Planeti“ koja je tematski obuhvatila najaktuelnije probleme životne sredine sa kojima se suočava  savremeni čovek.   Pitanja životne sredine su ključna...
25. April 2017. // ZŽS - Srbija
Ekološki pokret Vrbasa podneo je tri prijave protiv Fabrike ulja i biljnih masti "Vital" zbog zagađenja iz dimnjaka ove industrije. Prema navodima predsednika EPV Ratka Đurđevca, "Vital" je ovog meseca danima uzastopno prekrivao grad oblacima gustog dima i krupne, lepljive čađi. Prijave su predate...
01. Mart 2016. // ZŽS - Srbija
SVILAJNAC - Predstavnici Opštinskog odbora SNS-a u Svilajncu, Ekološkog pokreta iz tog mesta i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Stana Božović su, na osnovu utvrđenih činjenica, zaključili da se postupak o nameru preduzeća Visan da izgradi postrojenje za tretman medicinskog...
Pronađite firmu prema sledećim kriterijumima