Zaštita životne sredine

Vazduh u Kragujevcu pun čađi

23. Decembar. 2016.

Nivo čađi i prašine u vazduhu na nekoliko lokacija u Kragujevcu je povišen, što je posledica korišćenja uglja kao ekološki neprihvatljivog goriva za grejanje i gustog saobraćaja u gradu, rečeno je danas agenciji Beta.

 
Prema merenjima Instituta za javno zdravlje u Kragujevcu, čak 15 od 30 dana u novembru kod glavne Autobuske stranice u tom gradu, ;čađ je ;nadmašila ;dozvoljene granice za skoro tri puta. ;
 
"Posebnu pažnju treba obratiti kada je nivo čađi ;povećan ;u kontinuitetu, što smo zabeležili na Maloj Vagi ;gde je tokom sedam dana ;uzastopno ;izmereno 133 mikrograma po kubnom metru, a dozvoljeno je 50", rekao je agenciji Beta specijalista komunalne higijene Nebojša Ranković.
 
Ranković je naveo da su povišene i količine prašine u vazduhu, pre svega suspendovanih čestica. One nastaju sagorevanjem tokom loženja ili u saobraćaju, a ;ne mogu da se izbace kijanjem ili kašljanjem.
 
"Nivo suspendovanih čestica merimo sedam ;dana u mesecu, a zabeležili smo da je u novembru u centru grada vrednost bila skoro duplo veća dva dana zaredom", rekao je Ranković.
 
Prema njegovim rečima, takvi sadržaji u vazduhu mogu da utiču na zdravlje najmlađih građana, kao i odraslih koji imaju opstruktivna obolenja pluća, te na sporiji oporavak bolesnika.
 
On je ocenio da je trend pogoršanja kvaliteta vazduha u Kragujevcu "uobičajen" ;svake godine od kraja oktobra pa do kraja grejne sezone.
 
"Problemi su pre svega izazvani korišćenjem ekološki neprihvatljivog goriva za grejanje oko 40.000 potrošača. Gradska Energetika, koja se nalazi u centru, kao dominantno gorivo troši ugalj, a lošem kvalitetu vazduha doprinosi i veoma frekventan saobraćaj kroz grad", rekao je Ranković.
 
Prema njegovom mišljenju, građani Kragujevca moći će da računaju na kvalitetniji vazduh tokom zime tek kada pređu na ekološki čistije energente i kada ;saobraćaja kamiona i šlepera iz centra Kragujevca bude preusmeren ka obilaznicama.
 
Izvor: Novosti
Pogledajte još
Srbija je zemlja košarke, vaterpola, noćnog provoda i... DIVLJIH DEPONIJA
Đubre pored puta, reka, šuma... U Srbiji je registrovano čak 2.170 divljih deponija. Ali to su one veće, manjih ima bar još tri puta toliko.   Divlje deponije najčešće se javljaju u izdvojenim seoskim sredinama, a kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, one su rezultat...
03. Avgust 2016. // ZŽS - Srbija
POSLE decenijskih najava, konačno će biti preduzete mere za očuvanje Begeja, a izgradnjom prečišćivača otpadnih voda rešiće se jedan od najvećih komunalnih problema i zaustaviti ekološka degradacija Zrenjanina.   Optimizam stiže sa poslednje sednice Skupštine grada, gde je usvojen izveštaj...
12 ekoloških zapovesti
19. Novembar 2020. // ZŽS - Srbija
Ekološke zapovesti kojih se treba pridržavati za što čistiju životnu sredinu   1. Ne očekuj od prirode više nego što si joj dao, (priroda);   2. Zaštiti planetu ovu,drugu nemamo niti ćemo dobiti novu, (planeta);   3. Brini o vazduhu pre nego što ga ugledaš,...
Deset zelenih listova za zaštitnike životne sredine
Drugi program radio Beograda i Pokret gorana Vojvodine dodelili su deset zelenih i jedan crni list za zaštitnike i zagađivače životne sredine.   Zeleni list- priznanje za očuvanje životne sredine u ovoj godini, dobili su Ministarstvo pravde - Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, JP "Srbijašume"...
Pronađite firmu prema sledećim kriterijumima