Zaštita životne sredine

Godišnje se 2.500 tona medicinskog otpada nepropisno odloži u Srbiji

14. Novembar. 2016.
Godišnje se 2.500 tona medicinskog otpada nepropisno odloži u Srbiji

U Srbiji je od 5.000 tona medicinskog i veterinarskog otpada koji je prošle godine registrovan, samo polovina prerađena ili uništena a ostatak je odložen na nepropisan način, rečeno je danas na skupu o zaštiti životne sredine u Skupštini Srbije.

 
"Ne postoji registar ustanova koje naprave medicinski i veterinarski otpad i to bi trebalo da se to što pre uradi", rekao je izvršni direktor kompanije Remondis Medison, Bojan Sudarev.
 
On je na sednici Odbora za zaštitu životne sredine o problemima u upravljanju opasnim otpadom istakao da "neke državne medicinske ustanove tretiraju otpad, neke to čine delimično, a pojedine ga prerađuju za novac".
 
"Zdravstvene ustanove koje prerađuju tuđi otpad za novac naplaćuju to dvostruko, i od Fonda za zaštitu životne sredine i države. Pojedini zdravstveni centri koji prerađuju otpad rade to ispod standarda, a nije retko da se u njima tretira i veterinarski otpad", rekao je Sudarev, čija se kompanija bavi preradom medicinskog i veterinarskog otpada.
 
Predsednik Izvršnog odbora Pokreta zelenih "Breza", Aleksandar Antonijević naglasio je da se u Srbiji dnevno stvara 500 tona otpada animalnog porekla, a godišnje 180.000 tona, od čega jer 60 tona od zaraženih životnja.
 
"Dobar deo životinjskog otpada se ne odlaže čak ni po domaćim standardima - da se zakopa metar dubine i dezinfikuje ili spali, već se jednostavno baca po deponijama i brdima. Po standardima Evropske unije otpad životinjskog porekla se spaljuje u spalionicama na 1.200 do 1.600 stepeni. Novac koji je bio namenjen da se izgradi spalionica u Kragujevcu preusmeren je za izgradnju puta Batočina- Kragujevac", rekao je Antonijević.
 
On je dodao da spalionica košta milion evra, ali da se uloženi novac vrati za šest do deset godina.
 
"Za kilogram spaljenog otpada životinjskog porekla država daje subveciju od deset dinara, a i klanice koje stvaraju takav otpad plaćaju uništavanje, tako da postrojenje za spaljivanje ne samo da rešava problem otpada, nego stvara profit jer može da preradi 500 kilograma na sat", rekao je Antonijević.
 
Generalni sekretar Udruženja industrije otpada "Hrabri čistač" Sandra Kamberović predložila je da se u 2017. godini planira budžet "Zelenog fonda" od 50 miliona evra, od čega bi se 70 odsto iskoristilo za rešavanje "istorijskog zagađenja i sanaciju deponija".
 
"Sanacija istorijskog zagađenja je obaveza Srbije i ne može da se finansirati iz donacije. Pitamo državu kada se može očekivati konačna lista zagađenih lokacija. Procenjuje se da postoji 350 zagađenih lokacija gde je potrebna dekontaminacija zemljišta", rekla je Kamberović.
 
Izvor: Novosti
Pogledajte još
Eko-privreda otvara 150.000 radnih mesta
06. Decembar 2016. // ZŽS - Srbija
Koliko će Srbiju koštati sve pripreme za ulazak u evropsku porodicu, teško je precizno izračunati, ali je sigurno da nas najveći problemi na tom putu, a ujedno i najveći trošak, očekuju u - ekologiji. Da bismo ispunili najosnovnije "zelene" zahteve iz Brisela, odakle nam često stižu kritike zbog decenijama...
Sadnja drveća u Sremskoj Mitrovici
10. Mart 2017. // ZŽS - Srbija
Primer dobre saradnje Sremske Mitrovice i kompanije “Cooper standard” koja posluje u tom gradu je i današnja akcija uređenja prostora u blizini Poslovno-sportskog centra “Pinki”. Kao društveno odgovorna kompanija koja vodi računa i o životnoj sredini, a u dogovoru sa lokalnom administracijom,...
03. Avgust 2016. // ZŽS - Srbija
POSLE decenijskih najava, konačno će biti preduzete mere za očuvanje Begeja, a izgradnjom prečišćivača otpadnih voda rešiće se jedan od najvećih komunalnih problema i zaustaviti ekološka degradacija Zrenjanina.   Optimizam stiže sa poslednje sednice Skupštine grada, gde je usvojen izveštaj...
10. Decembar 2016. // ZŽS - Srbija
Prema poslednjim rezultatima merenja kvaliteta vazduha, alarmantan je nivo zagađujućih čestica u centru Beograda, Obrenovcu i Pančevu.   U opštini Stari grad količina štetnih čestica premašila je prihvatljivu vrednost i prešla u "crvenu zonu". Sudeći prema podacima nadležne agencije,...
Pronađite firmu prema sledećim kriterijumima